Skori početak nove akademske godine sigurno nas podsjeća na pisanje mnogobrojnih seminarskih, završnih, diplomskih i ostalih vrsta radova koji se od nas traže na fakultetima. Zadnjih nekoliko godina sve se više stavlja naglasak na kvalitetu izvora iz kojih “vučemo” informacije (govorim u kontekstu internet izvora) potrebne za izradu radova. Razlog tome je prije svega što je Internet postao jedna velika šuma nesortiranih i neprovjerenih informacija, izdanih većinom od strane nepoznatih autora. Koristiti takve radove bez prethodne provjere njihove autentičnosti rizično je i nije preporučljivo svoja stajališta temeljiti na takvim izvorima.
Iz tog razloga sve se više počinju koristiti razne baze publikacija, znanstvenih radova i ostalih stručnih članaka izdanih od strane stručnjaka i znanstvenika za čiju se stručnost i autentičnost može garantirati. Takvi članci pohranjeni u raznim bazama obično su sortirani po raznim kriterijima i pregledani od strane stručnih osoba te se mogu koristiti kao izvori informacija za istraživanja i daljnju izradu raznih radova.
Microsoft ima svoju verziju pretraživača znanstvenih publikacija i članaka pod nazivom “Microsoft Academic Search“. Kada sam prvi puta vidio ovaj search engine ostao sam zatečen nekim funkcionalnostima kojima raspolaže. Osim što je koristan, vrlo je zanimljiv i interaktivan što pretraživanje čini zabavnijim i jednostavnijim. 
Microsoft Academic Search osim pretraživanja nudi razne interaktivne prikaze rezultata kao što su Academic Map, CFP Calendar, Co-author Graph i još neki o kojima će biti još riječi u nastavku teksta. Možda bi bilo najbolje da pokažemo na primjeru o čemu se zapravo radi..
Recimo da želimo napraviti pretraživanja na temelju nekog autora, pa ću tako u ovom primjeru koristiti prof. dr. sc. Tihomira Hunjaka, profesora na Fakultetu organizacije i informatike, za kojeg sam siguran da ima znanstvenih radova. Nakon unošenja ključnih riječi dobijemo rezultate s informacijama o broju publikacija koje je pretraživanje pronašlo i nekim drugim stvarima koje bi nam ponekad mogle biti korisne.
No, tek tada kreće prava priča oko Microsoft Academic Search-a. Nakon dobivenih rezultata možemo kliknuti na sliku “Co-autors Path” te ćemo tada dobiti iste rezultate slikovito prikazane. Nakon klika na sliku dobivamo rezultate koji nam prikazuju gdje je autor, u ovom slučaju prof. dr. sc. bio Co-author i s kime. Prilično zgodna opcija, zar ne? 
Na ovaj način možemo vidjeti koji su autori radili na sličnim radovima kao i autor kojega smo pretraživali, pa tako možemo obaviti pretragu i po nekom drugom autoru. U nastavku je screenshot s prikazom Co-author Path-a za autora kojeg sam ja pretraživao.
Osim navedenog prikaza moguće je obaviti prikaz Co-authors Graph i Citation Graph. (slike možete vidjeti na kraju teksta).
Još jedan zanimljiv detalj koji na pruža Microsoft Academic Search je Academic Map. Pomoću ovog detalja možemo na Bing baziranoj mapi vidjeti koja su sveučilišta i ostale instituacije uključene u pretragu publikacija. Slika na kraju teksta pokazuje koje su institucije iz naše regije uključene u pretraživanje, te je prikazan broj publikacija sa Sveučilišta u Zagrebu koji je uključen u pretragu.
Domain Trend još je jedan od zanimljivih dijelova Microsoft Academic Search-a, no njega kao i sve ostale nespomenute funkcionalnosti ostavljam vama na volju da isprobate. Nadam se da ćete isprobati barem dio funkcionalnosti koje pruža Microsoft Academic Search, ako ne prije, onda kada budete pisali seminar.
